Počinje sezona krpelja

Krpelji, prenosnici uzročnika bolesti
Krpelji su paraziti iz roda paučnjaka, koji za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi. Krpelji su paraziti koji nakon što se ugnijezde na koži životinje ili čovjeka sišu krv te pritom mogu prenositi uzročnike bolesti ukoliko su njima zaraženi.

Toplota, svjetlost i vlažnost pogoduju životu i razmnožavanju krpelja. Sezona njihove najveće aktivnosti je proljeće i rano ljeto (april, maj, juni), ali mogu se naći i u ranu jesen, zavisno o klimatskim uslovima.

Krpelji se obično pojavljuju u listopadnim šumama, mješovitim šumama, parkovima, a mogu se pronaći i u baštama. Izbjegavaju područja bez stabala, žbunja i trave.

Nalaze se na travi i naličju listova, često su nevidljivi i lako mogu napasti domaćina.

Opremljeni su specijalnim senzornim organima koji reaguju na temperaturu, miris i dodir, što im omogućava da precizno odrede svoj plijen. Mogu se ugnijezditi bilo gdje na tijelu, ali obično biraju mjesta gdje je koža osjetljivija i gdje je tjelesna temperatura blago povišena.

Boravak u prirodi, naročito među niskim rastinjem, nosi sa sobom veći rizik od kontakta s krpeljima. U kontinentalnim krajevima naše zemlje najrasprostranjeniji je šumski krpelj (Ixodes ricinus).

Rizična skupina izložena krpeljima su ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave često u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja: šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti.

Na području Bosne i Hercegovine većina ljudi je barem jednom u životu doživjela ubod krpelja.

Krpelji kao vektori različitih uzročnika bolesti
Krpelji mogu prenositi razne patogene koji uzrokuju različite bolesti kod ljudi, divljih i domaćih životinja. Ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica.

Najčešći krpeljima prenosivi patogeni su vrste roda Borellia koji uzrokuju jednu od danas najučestalijih krpeljima prenosivih bolesti, lajmsku boreliozu.  

Osim bakterija krpelji prenose i različite viruse od kojih je najznačajniji virus krpeljnog encefalitisa. Virus krpeljnog encefalitisa može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme ljudima, ali i životinjama.

Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti manje crvenilo i otok koji traje nekoliko dana uz blago izražen svrbež. Posljedica je iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu.

Ako je krpelj bio zaražen, ugriz krpelja dovest će do prijenosa mikroorganizama, što može rezultirati zarazom čovjeka te pojavom simptoma bolesti, najčešće 1-2 sedmice nakon ugriza krpelja.

Ukoliko se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti - poput temperature, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti (slično gripi) ili glavobolja, mučnina, povraćanje te pojava kožnih promjena (različitih oblika osipa), potrebno je posavjetovati se s ljekarom kako bi se blagovremeno utvrdilo o kojoj se bolesti radi te provelo adekvatno liječenje.

Većina bolesti koje prenose krpelji su blažeg oblika i liječenje se može provesti kod kuće, dok manji broj slučajeva zahtijeva obradu i liječenje u bolnici.

Preporučene mjere lične zaštite

• Obući prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi , nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele). Izbjegavati odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune, flanela, jer se na njih krpelji lakše zakače.
• Hodati obilježenim stazama, izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
• Primijeniti repelente (sredstva koja odbijaju krpelje) na gole i izloženije dijelove tijela, te eventualno na odjeću. (koristiti ih prema uputi proizvođača – provjeriti uputstva o proizvodu!).
• Po povratku iz prirode presvući odjeću i pažljivo pregledati cijelo tijelo. Posebno pretražiti dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
• Kod djece će se često naći na glavi – to je zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše pokupi krpelja  glavom, odnosno gornjim dijelom tijela.
• Tuširati se po povratku iz prirode.
• Ako se uoči krpelj treba ga što prije ukloniti s kože.

Postupak u slučaju uboda krpelja
Ako se uoči krpelj u koži važno ga je pravilno ukloniti što prije – rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Nepravilno uklanjanje krpelja povećava mogućnost prijenosa zaraze na čovjeka.

Mjesto na kojem se ugnijezdio krpelj se ne smije mazati alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejom, paliti plamenom. Krpelja ne treba povlačiti naglo niti stiskati i gnječiti.  Sve navedeno dovodi do njegovog grčenje i pojačanog izlučivanja veće količine sekreta i uzročnika bolesti u ljudsko tijelo (ako je krpelj zaražen), pa se na taj način lakše prenese zaraza. Krpelja ne treba dirati golim rukama, a nakon odstranjenja, mjesto uboda premazati antiseptikom.

Atix set za pravilno uklanjanje krpelja
Sprej i pinceta

ATIX (set za sigurno uklanjanje krpelja) je medicinsko sredstvo odobreno za upotrebu kod ljudi i životinja.

ATIX sprej proizvodi snažan kriogeni efekat (zaleđivanje), djeluje na metabolizam krpelja, što ograničava i sprečava tekućine koje se nalaze u glavi krpelja, a mogu sadržavati patogene mikroorganizme, da se prenesu na ljude ili životinje. ATIX izaziva smrzavanje i kontrakciju zidova sisaljke i time prekida dotok tekućine koje mogu sadržavati patogene mikroorganizme.
Jednostavno nanošenje omogućava brzo i efikasno uklanjanje krpelja  u cjelosti.
ATIX je moderni proizvod koji efikasno sprečava prenošenje bolesti tokom uklanjanja parazita sa kože.

*Ovaj blog članak je isključivo informativne prirode i ne predstavlja medicinski savjet. Za bilo kakav tretman vezan za zdravlje, savjetujemo vam da se obratite svom ljekaru ili farmaceutu.